Europa je prva odlučila postaviti jasna pravila digitalnim divovima i umjetnoj inteligenciji, od DSA-a i DMA-a do prvog AI Acta, kako bi zaštitila potrošače, posebno maloljetnike, i osigurala poštenu igru na tržištu. Dok SAD i Kina stavljaju inovaciju ispred regulacije, Bruxelles gradi okvir koji bi mogao postati globalni standard. No, otvara se ključno pitanje: hoće li stroga pravila Europi donijeti prednost u oblikovanju sigurnije digitalne budućnosti ili će je usporiti u utrci s najbržima?
Je li Europska unija preregulirana i time koči razvoj i gubi konkurentnost ili štiti svoje građane, posebice djecu na Weekend Media Festivalu raspravljali su Ivan Bešlić, predsjednik Unita, Andrea Čović Vidović, voditeljica medija, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Andrea Vodanović, zamjenica glasnogovornika Vlade i Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
„Nisam sretan što sam građanin EU koja se hvali time da je prva koja je nešto regulira. IT tvrtke iz EU bit će prodane u inozemstvo, a programeri iz Hrvatske i EU završit će kao vanjski suradnici u drugim zemljama.“, istaknuo je Bešlić dodajući kako Europa u tehnološkom razvoju već debelo zaostaje. Svoju tezu potvrdio je pitanjem publici tko je koristio Google u zadnjih nekoliko dana na što su gotovo svi digli ruke i pitanjem tko je koristi neki AI alat proizveden u EU na što je u zraku ostalo tek nekolicina ruku. „Zbog prilagođavanja propisima gubimo konkurentnost“, smatra Bešlić.
Čović Vidović je dodala je kako EU ne želi regulacijom smanjiti svoju konkurentnost, već je cilj da Europa ostane najbolje mjesto za život na svijetu, da zadržimo demokratske vrijednosti, i zaštitimo svoju djecu. „Paralelno s ovim zakonima postoji cijeli jedan korpus inicijativa, prvenstveno financijske prirode, od AI gigatvornica do javnog savjetovanja s privatnim sektorom.“, kaže. Istaknula da EU ne propisuje razvoj AI-a, ali kada je spreman za tržište, on mora biti svrstan u jednu od četiri kategorije rizika. Oni najrizičniji ne smiju se koristiti u EU i upravo zato postoji uredba. „EU ne želi na svom tržištu dopustiti AI robota koji će vas operirati bez, recimo, ljudskog nadzora.“, ističe Čović Vidović.
Koliko je donošenje uredbe bilo važno dovoljno govori da je to bilo jedno od rijetkih pitanja gdje je došlo do društvenog konsenzusa u Hrvatskoj i koji je izglasan jednoglasno. „Uvijek se raspravlja o tome na koji način kvalitetno zaštititi djecu, s obzirom na to da svi podaci, kako za Hrvatsku, tako i za cijeli svijet, za sve države Europske unije, pokazuju da je nasilje i seksualno iskorištavanje djece postalo preveliko.“, ističe Vodanović.
Ramljak je istaknuo da je broj seksualno zlostavljanja, iskorištavanja djece na internetu u Hrvatskoj u 16 godina skočio za 283 %. „Riječ je o 420 kaznenih djela u prošloj godini“, istaknuo je Ramljak dodajući da ih je vjerojatno bilo na tisuće za koje policija nije saznala.
Dodao je da su napravljena dva velika iskoraka. Jedan je Akt o digitalnim uslugama, gdje konačno kompanije koje zarađuju na djeci, moraju se uključiti potpuno u njihovu zaštitu. „Većina djece koja koristi pametne telefone ima društvene mreže već s 9-10 godina, iako se to može jednostavno regulirati, oni to ne žele. Jer tako stvaraju potrošača koji će biti ovisan o tom proizvodu.“, ističe Ramljak zaključivši da internet i privatnost ne idu jedno s drugim.
