„Hrvatska je u području digitalne transformacije dosegnula, a u pojedinim segmentima i nadmašila prosjek Europske unije, a sljedeći važan korak bit će donošenje Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine“, istaknuo je premijer Andrej Plenković na 3. sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, održanoj u petak u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali predstavnici javnog i privatnog sektora te IT zajednice.
Prema podacima iznesenima na sjednici, Hrvatska se posebno ističe po razini digitalne infrastrukture. Optička mreža danas je dostupna za oko 75 posto kućanstava, dok je 5G signalom pokriveno oko 94 posto stanovništva, čime Hrvatska premašuje prosjek Europske unije. Raste i korištenje digitalnih javnih usluga: e-Zdravstvo i e-Upravu koristi više od 80 posto građana.
Dok Vlada naglasak stavlja na infrastrukturna ulaganja i regulatorni okvir, predstavnici IT sektora upozoravaju da će ključna biti brzina prilagodbe i stvarna primjena tehnologija u poslovanju. Predsjednik IT udruženja Unit Ivan Bešlić istaknuo je da Europa, pa tako i Hrvatska, mora jasno postaviti prioritete u digitalnom razvoju. „Pred nama su tri ključna fokusa. Moramo jačati vlastite snage i snažnije se povezivati s gospodarstvom unutar EU, posebno s državama članicama “, poručio je Bešlić.
Jedna od tema koja se sve češće nameće u europskom kontekstu jest i digitalna suverenost, osobito u području financijskih tehnologija i plaćanja. U tom kontekstu Bešlić smatra da je važno smanjiti ovisnost o globalnim platformama. „Samostalnost i neovisnost Europe u digitalnom plaćanju dodatno će se ojačati uvođenjem digitalnog eura“, istaknuo je.
Središnje mjesto rasprave zauzela je umjetna inteligencija, čija se uloga u poslovanju u vrlo kratkom razdoblju snažno promijenila. Nacionalni plan za razvoj AI-ja, čiji će nacrt uskoro biti upućen u javnu raspravu, trebao bi biti usvojen 2026. godine, a obuhvaća razvoj digitalnih vještina, infrastrukturu, etičnu primjenu te poticanje istraživanja i primjene u gospodarstvu.
Bešlić upozorava da je vrijeme eksperimentiranja završilo te da se AI vrlo brzo pretvara u ključni poslovni alat.
„Svjedočimo kvantnom skoku AI alata koji su od početka 2026. iz faze sporedne tehnologije postali ozbiljan poslovni partner. Njihova implementacija više nije pitanje izbora, uspjeha, nego i opstanka na tržištu“, upozorio je Bešlić dodajući da tvrtke koje u 2026. ne koriste umjetnu inteligenciju jednostavno neće biti konkurentne.
Uz AI, kao važni izazovi istaknuti su i kibernetička sigurnost, zaštita podataka te jačanje podatkovne infrastrukture. U Hrvatskoj je trenutačno aktivno 66 podatkovnih centara, uz planove za izgradnju novih. Posebno su istaknuta područja javne uprave, zdravstva, energetike, prometa, poljoprivrede i turizma, u kojima se očekuje najšira primjena AI rješenja, što otvara prostor za domaće IT tvrtke, startupe te mala i srednja poduzeća. Hrvatska trenutačno ima više od 40 tisuća ICT stručnjaka, a udio građana s osnovnim digitalnim vještinama iznosi oko 59 posto, što je također iznad europskog prosjeka.
